Česta pitanja konferencijskih prevoditelja na početku karijere

Sve što ste oduvijek htjeli znati o konferencijskim prevoditeljima, a niste imali koga pitati!

P: Što je posao konferencijskih prevoditelja?
P: Što je potrebno da biste postali konferencijski prevoditelj?
P: Koje su osnovne razlike između konferencijskih i pismenih prevoditelja?
P: Prevode li konferencijski prevoditelji riječi?
P: Stvaraju li se konferencijski prevoditelji ili se rađaju?
P: Koliko su konferencijski prevoditelji eksponirani?
P: Imaju li konferencijski prevoditelji pristup informacijama prije negoli one dospiju u medije?
P: Koje jezike moram naučiti i gdje mogu steći potrebnu obuku?
P: Kakvo je opće obrazovanje potrebno?
P: Hoće li struka preživjeti dominaciju engleskog jezika?
P: Hoće li strojevi zamijeniti konferencijske prevoditelje?


P: Što je posao konferencijskih prevoditelja?

Ukratko, posao je konferencijskih prevoditelja omogućiti višejezičnu komunikaciju.

Moraju ovladati vještinom aktivnog slušanja onoga što je izgovoreno u izvornome jeziku. To znači:

  • U potpunosti razumjeti poruku
  • U odgovarajućem kontekstu
  • Vezano uz bilo koju danu temu

Njihova vještina počiva na sposobnosti da prenesu ono što je rečeno na svoj (ciljni) jezik i pritom ostanu vjerni poruci govornika u značenju, intonaciji, intenciji i stilu govornika.

P: Što je potrebno da biste postali konferencijski prevoditelj?

Osobnost, obuka i profesionalnost.

Osoba koja želi postati konferencijski prevoditelj mora imati izražen prirodni talent, znatiželju i staloženost. Nije potrebno posebno spominjati razvijene jezične vještine i visoku razinu opće kulture kao ključne preduvjete.

Perspektivni konferencijski prevoditelj mora raspolagati sposobnošću brzog razumijevanja i obrade informacija, visokim stupnjem koncentracije, sposobnošću brze i mirne reakcije na promijenjene uvjete, fizičkom izdržljivošću i staloženošću, ugodnim glasom i odličnim vještinama javnog nastupa. Također mora znati intelektualnu znatiželju kombinirati s taktičnošću i diplomatskim vještinama.

Osobe koje posjeduju potrebne vještine moraju proći specijaliziranu obuku kako bi usvojili metode i tehnike usmenog prevođenja.

Naposljetku, usmeni prevoditelji moraju biti moralno nepokolebivi. Moraju imati jasan osjećaj za profesionalno postupanje u skladu s temeljnim pravilima profesije (povjerljivost, profesionalni standardi, itd.)

To je potrebno kako bi usmeni prevoditelji:

  • Osigirali kvalitetu rada
  • Zaštitili svoje zdravlje i produžili svoj radni vijek
  • Stvorili ugled među kolegama
  • I, u konačnici, zadobili povjerenje klijenata.

P: Koje su osnovne razlike između konferencijskih i pismenih prevoditelja?

Pismeni prevoditelji prevode pisanu riječ. Obično nemaju blizak kontakt s autorima i čitateljima, ali imaju više vremena za sastavljanje pisanog prijevoda. Rezultat je pismenog prevođenja opipljiv. Prijevod se može objavljivati, iščitavati, višestruko rabiti i, u iznimnim situacijama, postati službenim prijevodom.

Konferencijski prevoditelji prevode izgovorenu riječ i moraju na licu mjesta pronaći najbolje jezično rješenje, budući da su dio komunikacijskog procesa usmjerenog na slušatelje.

P: Prevode li konferencijski prevoditelji riječi?

Konferencijsko prevođenje temelji se na razumijevanju smisla govornikovih riječi u danoj situaciji i prenošenju tog smisla slušateljima, uzimajući u obzir jezične i kulturološke razlike. Svaka vrsta prevođenja «riječ za riječ» daje loše rezultate. To se osobito odnosi na konferencijsko prevođenje, u kojem pravi profesionalci neprestano traže značenje iza izgovorenih riječi. Načelo je konferencijskih prevoditelja «Ispeci pa reci.»

P: Stvaraju li se konferencijski prevoditelji ili se rađaju?

Potrebna je obuka, praksa, profesionalan pristup i dovoljno odlučnosti da biste izgradili karijeru konferencijskog prevoditelja. Poznavanje brojnih stranih jezika jednostavno nije dovoljno.. Prije negoli se profesionalno počnete time baviti morate ovladati metodom i tehnikom konferencijskog prevođenja na odgovarajućem sveučilišnom studiju. Odrastanje u višejezičnom okruženju nije nužno da biste postali konferencijski prevoditelj. Većina današnjih konferencijskih prevoditelja strane je jezike koje govore kasnije naučila, ali ih govori na vrlo visokoj razini tečnosti.

P: Koliko su konferencijski prevoditelji eksponirani?

Profesionalni konferencijski prevoditelji ostvaruju svoj zahtjevan zadatak diskretno. U idealnoj bi situaciji sudionici trebali toliko učinkovito komunicirati da se jezične barijere uopće ne bi primjećivale.

P: Imaju li konferencijski prevoditelji pristup informacijama prije negoli one dospiju u medije?

To se može dogoditi, ali profesionalni konferencijski prevoditelji uvijek zadrže za sebe ono što su saznali. Profesionalna povjerljivost jedno je od temeljnih načela AIIC-ova kodeksa profesionalne etike.

P: Koje jezike moram naučiti i gdje mogu steći potrebnu obuku?

Teoretski je moguće da se međunarodne konferencije i sastanci održavaju na bilo kojem jeziku, no određeni su jezici češće u uporabi od drugih. Iako je teško predvidjeti koji jezici jesu, ili će biti, korisni konferencijskom prevoditelju na danom tržištu, uvijek će postojati veća potražnja za neke od raširenijih svjetskih jezika. Na primjer, svatko tko želi raditi kao konferencijski prevoditelj mora imati engleski jezik (aktivno ili pasivno) u svojoj jezičnoj kombinaciji. Međutim, s obzirom na širinu i dubinu jezičnog znanja potrebnog za rad u ovoj struci, broj jezika kojim pojedini konferencijski prevoditelj može ovladati ograničen je. Stoga je preporučljivo usredotočiti se na materinski jezik i na one strane jezike prema učenju kojih osjećate sklonost, pod uvjetom da za njih postoji tržište.

Mogućnosti pronalaženja posla ovise o zemlji. U nekim državama velike međunarodne organizacije imaju svoje urede, dok su u drugima poslodavci isključivo privatne tvrtke i državna tijela. Iako ne postoji jednostavan odgovor na pitanje koje jezike naučiti, jezici koji se govore na konferencijama dat će vam ideju o tome za kojim jezicima postoji veća potreba. AIIC vjeruje da obuka konferencijskih prevoditelja treba biti usmjerena na jezične kombinacije za koje postoji ili se očekuje da će postojati potreba.

Morate imati na umu:

  • Izvrsno poznavanje materinskog jezika ključno je za kvalitetu rada konferencijskog prevoditelja. Ova se činjenica ponekad zanemaruje u nastojanju da se što bolje svladaju strani jezici.
  • Visokorazvijene jezične kompetencije postižu se cjeloživotnom predanošću i učenjem.

Konferencijski prevoditelji u pravilu posjeduju sveučilišnu diplomu i poslijediplomsku kvalifikaciju iz tehnika konferencijskog prevođenja. Sveučilišna diploma ne mora nužno biti iz jezika, no svatko tko razmatra karijeru konferencijskog prevoditelja mora imati visoku razinu jezičnog znanja. Za većinu ljudi to znači diploma iz nekih od modernih jezika.

Naravno, diploma iz potpuno nevezanog područja te obuka iz tehnika konferencijskog prevođenja mogu biti odlična kombinacija, pod uvjetom da kandidat posjeduje potrebnu razinu jezičnih kompetencija. Svako područje znanja može se pokazati korisnim u svijetu konferencijskog prevođenja.

P: Kakvo je opće obrazovanje potrebno?

Konferencijski prevoditelji rade za širok spektar klijenata i sudionika na događanjima koja se bave temama iz, primjerice, područja ekonomije, financija, prava, politike, znanosti, informatičke tehnologije, teologije, sporta i medicine.

Iako su oni stručnjaci za međukulturalnu komunikaciju, konferencijski prevoditelji ne mogu biti stručnjaci za svako područje. Najveći su aduti konferencijskog prevoditelja znatiželjan um te spremnost i volja za svakodnevnim učenjem.

Priprema je ključna u obradi svake vrste govora i nošenju sa svim vrstama govornika. Konferencijski prevoditelj ne mora samo razumjeti što govornik govori, već mora biti sposoban izgovoreno prenijeti u ciljni jezik.

Konferencijski prevoditelji moraju pratiti događaje u svijetu i neprestano unapređivati vlastitu opću kulturu. Profesionalni prevoditelji počet će upijati i najbanalnije informacije, budući da nikad ne znate kad će vam neka informacija zatrebati.

P: Hoće li struka preživjeti dominaciju engleskog jezika?

Organizatori konferencija odlučuju s kojih će se i na koje jezike prevoditi. Njihov odabir može biti utemeljen na političkim razlozima (npr. odabir jezika EU-a ili službenih jezika Švicarske Konfederacije), diplomatskim (npr. odabir jezika zemlje domaćina uz međunarodne jezike), praktičnim (npr. odabir engleskog jezika uz jezik zemlje domaćina za medicinske konferencije), ili čak na tradiciji.

Engleski je češći izbor kad je riječ o međunarodnim okupljanjima, budući da sve više ljudi uči taj jezik i zna se njime služiti. To ne znači da se oni služe engleskim jezikom bez pogrešaka ili da savršeno barataju nijansama u jeziku, čak niti da ga govore sa sigurnošću. Mnogi dolaze do zaključka da slušati i govoriti strani jezik – čak i kad je posrijedi tehničko područje koje je čovjeku vrlo blisko – može biti vrlo zamorno te da stručan i pripremljen konferencijski prevoditelj pridonosi unapređenju komunikacije.

Jezik je neodvojiv od kulturnog nasljeđa te svatko u svom materinskom jeziku ima na raspolaganju resurse koji su mu nedostupni u stranom jeziku. Ta je ideja potaknula AIIC na sastavljanje svoje deklaracije o jezičnoj raznolikosti.

U nekim regijama i područjima možda postoji zamjetan trend održavanja događanja isključivo na engleskom jeziku, posebice kada je engleski jezik povezan s ciljevima kojima se teži i stoga nosi povlašten status. No potreba za jezicima nije statičke prirode. Uz tradicionalne jezike konferencija, poput francuskog, španjolskog i njemačkog, Europskoj uniji potrebni su i prevoditelji za, primjerice, češki, finski i poljski. Kineski je u sve većoj uporabi. Međunarodna tijela poput Međunarodnog kaznenog suda trebaju konferencijske prevoditelje za jezike predmeta koje procesuiraju. Stoga je iznimno teško predvidjeti hoće li u budućnosti postojati velika potražnja za određenom jezičnom kombinacijom.

P: Hoće li strojevi zamijeniti konferencijske prevoditelje?

Strojno prevođenje jest Sveti gral prevoditeljske struke još od 60-ih godina prošlog stoljeća. Unapređenja postojećih sustava za strojno prevođenje bila su postupna te dosad u tom području nije bilo dramatičnih pomaka. Strojno potpomognuto prevođenje korisno je kad su posrijedi velike količine iste vrste teksta, na primjer, prijevodi natječajne dokumentacije ili izvješća o vremenu. Govoreni je jezik mnogo složeniji od pisanoga. Znatni su pomaci postignuti u području prepoznavanja glasa, no postojeća je tehnologija još miljama daleko od mogućnosti da zamijeni čovjeka u konferencijskom prevođenju.

Istodobno, konferencijski su prevoditelji mnogo dobili tehnološkim postignućima. Terminologija i dokumenti vezani uz određeni skup sada su dostupni u elektroničkom obliku i na prijenosnom računalu. Usto, konferencijski pozivi sve su učestaliji način komunikacije. Iako to ponekad zahtijeva drukčiji način rada, konferencijski su prevoditelji prigrlili tehnološki napredak.


Recommended citation format:
AIIC. "Česta pitanja konferencijskih prevoditelja na početku karijere". aiic.net February 1, 2013. Accessed January 17, 2018. <http://aiic.net/p/6438>.


Message board

Comments 5

The most recent comments are on top

Verónica Fabiana PEREZ GUARNIERI

   

Several comments have been posted over recent months - all similar in some ways but each interesting in and of itself. I’ll try to address them all here. Regarding the comment about interpreters being replaced by computers, I
suggest you take a look at this discussion: http://interpreting.info/questions/11/when-will-artificial-intelligence-and-machine-translation-replace-interpreters.

In short, I do not think technology will replace interpreters anytime soon. In
oral communication there is so much going on other than the spoken word that
I find it hard to believe that a machine will ever be able to detect all the subtleties. Concerning the comments on training and the age at which one can start working as
an interpreter, I would point out that
interpreters come from all backgrounds. Some have studied languages or linguistics, others happen to be medical doctors, journalists
or engineers. In all cases, conference interpretation requires both inherent aptitude and training to hone very specific skill sets.

Mastering languages is but the start; you need to truly understand the culture that breathes life into a language and its many nuances. It’s a good thing to start learning
languages and have an interest in interpreting early in life, but you also need to acquire general knowledge and raise your
language proficiency to a very high level – and then put in years of directed study and hard work to become an
interpreter.

 

Total likes: 0 0 | 0

Oswaldo Ponce

   

I'm trying to get in the world of language translators, I think, there could be a little posibility by technology for overcome our career.However I'd like to be a translator because it's my hobbie and I think that I'm very good on this issue.Hence, the fear of unemployment by robot translation wont win me. =)

Total likes: 0 0 | 0

Pinky Norhanne

   

so, i am just asking.... I am 13, i know 3 languages (French, arabic, english) my Native language is Arabic, but i have an amazing French, and english, i have all of the above.. But how old should you be? and is it required to learn more than 3 languages, i am planning on getting into a huge spot.. Please answer back.

Total likes: 0 0 | 0

vanilla

   

I think those are the most valuable qualities an interpreter should possess, for the skill required is based on a genuine craftsmanship. However, language talents, which in most cases given to language masters, will be of great help.

Total likes: 0 0 | 0

jackie

   

I am wondering if an excellent interpreter can be trained just because of the strong determination,and definitely with the hard work.

Total likes: 1 1 | 0